Povodom 20. maja, Svjetskog dana pčela, donosimo vam intervju sa predstavnikom kompanije Košnica d.o.o. Gradiška i jednim od najznačajnijih stručnjaka iz oblasti pčelarstva u BiH i regionu, prof. dr Goranom Mirjanićem.
Trenutno stanje pčelarstva
Košnica: Na početku razgovora, možete li nam reći kakva je dosadašnja pčelarska godina?
Mirjanić: Dosadašnji tok pčelarske godine 2022. pokazao je da nas očekuje veoma obećavajuća pčelarska sezona. Brojni pčelari su nakon zime izveli relativno jake pčelinje zajednice, koje odlično napreduju. Povoljni klimatski uslovi, redovna pojava pčelinjeg legla i prinos ranog proljetnog meda i polena omogućavaju brzo jačanje. Cvjetanje voćnih vrsta je dodatno omogućilo da pčelinje zajednice ojačaju i pripreme se za glavne paše.
Prednosti domaćeg pčelarstva
Košnica: Koje su svijetle tačke domaćeg pčelarstva, a na čemu bi još trebalo raditi?
Mirjanić: Najznačajnija prednost domaćeg pčelarstva, koja se posebno ističe na području Grada Gradiška i širem području Potkozarja i Lijevča polja jeste bogatstvo i raznolikost medonosne paše. Naime, pomenuto područje posjeduje izuzetan potencijal pčelinje paše, koja može da traje od 4 do 6 mjeseci. Zasniva se na velikom broju kultura, kao što su različite voćne vrste, uljana repica, bagrem, amorfa, lipa, kesten, livadske biljke i dr. Evidentno je da pčelari, čak i sa malim kapacitetima u selidbi pčelinjaka mogu ostvariti značajne prinose meda i drugih pčelinjih proizvoda.
Ovom prilikom posebno želim da naglasim kako je saradnja na relaciji pčelara i voćara, ali i ratara u poslednjim godinama dostigla značajan napredak. Putem stalnih inicijativa udruženja pčelara, podrške međunarodnih organizacija, domaćih obrazovnih i savjetodavnih institucija svijest kod domaćih poljoprivrednih proizvođača o važnosti pčela i oprašivanja usjeva i zasada se polako mijenja. Uvidjevši neophodnost prisustva pčela u voćnjacima i usjevima, profesionalni poljoprivrednici su svoje aktivnosti na planu zaštite biljaka od bolesti i štetočina usmjerili u pravcu očuvanja pčela i njihove brojnosti.
Brend Med medeni i budućnost pčelarstva
Košnica: Prije nekoliko godina bili ste idejni tvorac brenda Med medeni. Sa kojim ciljem je pokrenut ovaj brend?
Mirjanić: Pčelarstvo je specifičan oblik poljoprivrede, koji podrazumjeva visok nivo samostalnosti pčelara. Iako se radi o jednoj od najorganizovanijih grupa poljoprivrednih proizvođača, svaki pčelar ima mogućnost i uslove za samostalni nastup na tržištu. Velika potražnja, dugotrajnost i široka paleta finalnih prouzvoda osnovni su uslovi za to. Međutim, poslednjih godina pčelari imaju sve manje vremena da se bave sa tržištem. Naime, klimatske promjene, koje su intenzivirale seleće pčelarstvo, povećale su obim radnih operacija, te samim tim smanjile vrijeme koje pčelari mogu posvetiti tržištu i plasmanu svojih proizvoda.
Upravo iz tog razloga razvili smo brend Med medeni, koji omogućava pčelarima da se fokusiraju na svoju primarnu djelatnost - proizvodnju kvalitetnih pčelinjih proizvoda, dok mi preuzimamo odgovornost za kreiranje tržišta, plasman proizvoda i povezivanje sa krajnjim kupcima.
Kooperacija u pčelarstvu
Košnica: Pomenuli ste kooperaciju u pčelarstu. Zašto bi pčelari trebali prihvatiti pomenuti model saradnje?
Mirjanić: Kooperativni odnos između pčelara i kompanije poput naše donosi višestruke koristi. Pčelari dobijaju sigurnost plasmana, fer cijene i mogućnost da se fokusiraju na kvalitet proizvodnje. S druge strane, mi kao kompanija osiguravamo kontinuiranu dostupnost domaćih pčelinjih proizvoda vrhunskog kvaliteta na tržištu i gradimo povjerenje kod potrošača.
Naš model kooperacije omogućava pčelarima pristup savremenoj opremi, stručnim savjetima i zajedničkom nastupu na tržištu kroz prepoznatljiv brend, čime se povećava konkurentnost i održivost pčelarske proizvodnje.
Zaštita pčela
Košnica: Svjedoci smo pojave smanjenja broja pčela. Nedavno smo u susjednoj Hrvatskoj imali slučaj velikog pomora pčela. Kako komentarišete ovu pojavu?
Mirjanić: Zaštita pčela predstavlja jedan od najvećih izazova savremenog pčelarstva. Nažalost, slučajevi pomora pčela uslijed neadekvatne upotrebe sredstava za zaštitu bilja još uvijek se događaju. Ključ je u edukaciji kako pčelara tako i poljoprivrednika o pravilnoj primjeni agrotehničkih mjera.
Klimatske promjene dodatno komplikuju situaciju jer mijenjaju period cvatnje biljaka, a time i dostupnost hrane za pčele. Zato je potrebno sistemsko djelovanje od strane nadležnih institucija, uključujući monitoring zdravstvenog stanja pčela i povećanje svijesti o značaju pčela za ekosistem i poljoprivrednu proizvodnju.
Budućnost pčelarstva u BiH
Košnica: Kako vidite budućnost pčelarstva u BiH?
Mirjanić: Budućnost pčelarstva u našoj zemlji vidim vrlo optimistično. Posjedujemo izuzetne prirodne resurse, dugu tradiciju i sve veći broj mladih ljudi koji pokazuju interes za ovu djelatnost.
Ono što je posebno ohrabrujuće jeste trend povećanja svijesti o značaju pčelarstva i kvalitetu domaćih pčelinjih proizvoda. Ako nastavimo raditi na uvezivanju pčelara, edukaciji, modernizaciji opreme i stvaranju prepoznatljivih brendova, pčelarstvo može postati značajna izvozna grana poljoprivrede BiH.
Tekst: Košnica & Med medeni marketing tim
Foto: Milan Pilipović i Petar Ninić